utorak, 9. lipnja 2026.

 Pozdrav svima.

Život je čudna biljka, stalnoobnovljiva, mijenja formu u svim smjerovima, ako joj dopustimo. Ako si dopustimo.


Uglavnom, i ukratko,otvorila sam prije kratkog vremena svoju prvu izložbu fotografija ikada. U malenoj knjižnici u mjestu Nova Rača. Da nije bilo naše drage @Ypsilonke, toga uopće ne bi bilo. Ljudi su jedni drugima najveće bogatsvo. Također, otvorila sam i web dućan na platformi Picfair.Pomalo stavljam neke stvari gore.Ima toliko toga što želim pokazati, što stoji još od mog prošlog života, i toliko toga u planu i pripremi, da nemam pojma kako ću to sve, ali hoću. Imam najozbiljniju namjeru.


Stavljam vam plakat izložbe, ak bude netko htio mogu staviti i druge linkove na web lokacije koje su nešto o tome i objavile.




Ako netko želi , može otvoriti i pogledati i kaj ima na mojoj Picfair adresi: tajanab.picfair.com 
E sad, ne znam ovdje staviti link :D 
pa ugl, ovo 'https://tajanab.picfair.com/ '    tajanab.picfair.com,   ili    moja PICFAIR stranica...nešto od toga vas možda bude tamo odvelo :))))))))))))  Ali ako ne, u adresu, ! ne u Google tražilicu nego u traku za web adresu (ono gore)!  upišite to tajanab.picfair.com, i odvest će vas kam treba.
Sretno s time :))))) 
Ja obećavam da ću biti agilna i da ću nastojat staviti gore još i još i još fotki.  Doduše, neke su mi jako, jako, JAKO emotivnog sadržaja, i treba hrabrosti da ih se pokazuje. Bumo vidjeli. Idem, sad ovo objaviti, da vidim kako se linkovlje ponaša. 

Poruka @Ypsilonki; ja sam na fejs stavila 4 linka, i danas sam se sjetila provjeriti - sva četiri jesu tamo, dakle ti nisi nešto dobro vidjela, kad mi kažeš da su samo 2.  Ja vidim 4. (?) Pusee! 


Broj komentara: 11:

  1. Hej drago mi je da si napokon objavila post. Nemoj me faliti ja sam bila samo posrednik između tebe i Mirjane. Ne znam kak su 4 i kako sam vidjela samo dva, idem ponovo poglečnuti. 🙂😁

    OdgovoriIzbriši
  2. Prvi link vodi nazad na stranicu, ali zato drugi vode u divotu 😘😘😘

    OdgovoriIzbriši
  3. Lipa moja, danas samo što nisam zaplakala teti gimnastičarki. Rubno.
    ne jer me boli (nije strašno)
    nego od frustracije
    moje tijelo je tako kržljavooooo
    puna sam grča
    nisam znala da sam tako u kikirikiju
    nisam bila svijesna
    u nekom trenu, cimnula je rukomkao da će me udariti u trbuh
    (nije zla, samo me trenira kako aktivirati mišiće, pa je htjela izazavati reakciju kod mene)
    nisam ni trenula
    ništa
    nisam učinila ništa
    kao neživo biće
    nisam se skvrčila na samoobranu
    nemam uključen refleks samoobrane
    još bolje. odnosno gore, imam isključen samoobrambeni refleks
    samo bih primiila udarac, jer, eto ga, nula otpora, nula samozaštite ,
    ne znam, lošeeeee,
    ne smijem odustati od ove gimnastike, iako nemam blage veze kaj radim, kao da imam samo lijeve udove, i to ne ni ruke ni noge, nego nekaj nepoznato, slabašno, cendravo, i tak............
    moram postati SILA
    aaaaaaah
    kad ću postati sila????
    ljubica, nadam se da ćeš ovo vidjeti nekad
    ne znam zakaj uopće to tu , baš ono pod komentare, pišem

    OdgovoriIzbriši
  4. nedostaje mi stara blogoplatforma

    OdgovoriIzbriši
  5. tu i tamo u kompu naletim na pospremljeni djelić prošlosti,
    kopirane postove,
    kopirane komentare
    koja smo mi moćna gomilica bili
    koji život, koje blistavo druženje

    OdgovoriIzbriši
  6. Prva reakcija bila mi je; vidi, ukrast ću za desktop; baš je hercig. Ali onda, neki se glas javio: ostavi. Radije dolazi ovdje više puta.

    Tako ću; dolaziti tamo više puta. Kaj bude s toga, bumo videli, a tebi ostavljam pozdrav :).

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. @vjetre, ukradi ako se može :)) tko će znati? :D Uživaj! Baaaj! I hvala ti kaj dolaziš! :))

      Izbriši